Dobro na oba svijeta

Tefsir šejha Abdurrahmana es-Sa’dija

Zatim Uzvišeni govori o stanjima ljudi: svi Ga mole za ono što traže i od Njega traže da ih sačuva od onoga što im šteti, ali se njihove namjere razlikuju. Neki govore: „Gospodaru naš, daj nam na dunjaluku“, odnosno, od dunjalučkih dobara traže ono što odgovara njihovim strastima, a na Ahiretu nemaju nikakvog udjela, jer su se od njega odvratili i svoje težnje ograničili na dunjaluk. Drugi mole Allaha za dobrobit na oba svijeta i oslanjaju se na Njega u važnim pitanjima svoje vjere i dunjaluka.

I jedni i drugi dobit će udio prema onome što su stekli i uradili, a Uzvišeni će ih nagraditi u skladu s njihovim djelima, težnjama i namjerama, nagradom koja se kreće između pravde i dobrote. Njemu pripada najpotpunija i najuzvišenija zahvala.

Ovaj ajet dokaz je da Allah uslišava dovu svakoga ko Ga moli, bio on musliman, nevjernik ili grješnik. Međutim, to što Allah usliša dovu onome ko Ga moli nije dokaz da ga voli i da mu je blizak, osim kada se radi o molbama vezanim za Ahiret i važnim pitanjima vjere.

Dobro koje se traži na dunjaluku obuhvata sve ono čiji ishod čovjeku donosi dobro: ugodnu, obilnu i halal opskrbu, čestitu suprugu, potomstvo koje raduje oči, spokoj, korisno znanje, dobra djela i slično, odnosno sve što je poželjno i dopušteno. Dobro na Ahiretu jeste spas od kazne u kaburu, na mjestu okupljanja i u Vatri, postizanje Allahovog zadovoljstva, uspjeh u vječnim blagodatima i blizina Milostivom Gospodaru. Tako ova dova postaje najobuhvatnija i najpotpunija dova, ona kojoj je najpreče dati prednost. Zato je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, često učio ovu dovu i podsticao na nju.

Tefsir imama Ibn Kesira

Rekao je: „A ima i onih koji govore: ‘Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!’“ Ova dova objedinjuje svako dobro na dunjaluku i otklanja svako zlo. Dobro na dunjaluku obuhvata sve što se na ovom svijetu traži: zdravlje, prostran dom, lijepu suprugu, obilnu opskrbu, korisno znanje, dobra djela, udobno prijevozno sredstvo, lijep spomen i drugo što navode komentatori. Među tim tumačenjima nema proturječnosti jer je sve to obuhvaćeno dobrom na dunjaluku.

A najveće dobro na Ahiretu jeste ulazak u Džennet i sve što uz to ide: sigurnost od najvećeg užasa na mjestu okupljanja, olakšan obračun i druge dobre stvari vezane za Ahiret. Spas od Vatre podrazumijeva da se čovjeku na dunjaluku olakšaju sredstva koja do njega vode: izbjegavanje zabranjenog i grijeha te ostavljanje sumnjivih i haram stvari.

El-Kasim ibn Abdurrahman rekao je: „Ko dobije zahvalno srce, jezik koji spominje Allaha i tijelo koje strpljivo podnosi iskušenja, dobio je dobro na dunjaluku i na Ahiretu i sačuvan je kazne u Vatri.“ Zato je sunnet podsticao na ovu dovu.

El-Buhari je rekao: Prenio nam je Ebu Ma‘mer, njemu Abdul-Verrath, od Abdul-Aziza, a on od Enesa ibn Malika, koji je rekao: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: ‘Allahu, Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!’“ Imam Ahmed je rekao: Prenio nam je Isma‘il ibn Ibrahim, njemu Abdul-Aziz ibn Suhejb, od Enesa, koji je kazao: „Dova koju je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najčešće učio bila je: ‘Allahu, Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!’“

Ibn Ebi Hatim je rekao: Prenio nam je moj otac, njemu Ebu Nu‘ajm, njemu Abdus-Selam ibn Šeddad, odnosno Ebu Talut, koji je kazao: „Bio sam kod Enesa ibn Malika, pa mu je Sabit rekao: ‘Tvoja braća žele da za njih uputiš dovu.’ On je rekao: ‘Allahu, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!’ Razgovarali su neko vrijeme, a kada su htjeli ustati, rekao mu je: ‘Ebu Hamza, tvoja braća žele da krenu, pa uputi dovu za njih.’ On je rekao: ‘Želite li da vam pojedinačno razložim sve stvari?

Ako vam Allah podari dobro na dunjaluku i na Ahiretu i sačuva vas kazne u Vatri, već vam je podario svako dobro.’“

Imam Ahmed je također rekao: Prenio nam je Muhammed ibn Ebi Adijj, od Humejda, od Enesa, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio jednog muslimana koji je bio postao poput ptića. Allahov Poslanik mu je rekao: „Jesi li molio Allaha za nešto ili si Ga za nešto zamolio?“ Čovjek je odgovorio: „Da. Govorio sam: ‘Allahu, kaznu kojom ćeš me kazniti na Ahiretu podari mi već na dunjaluku.’“

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: „Slavljen neka je Allah! Ti to ne bi mogao podnijeti! Zašto nisi rekao: ‘Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!’“ Čovjek je potom uputio dovu Allahu, pa ga je On izliječio.

Ovaj hadis bilježi samo Muslim, a prenio ga je putem Ibn Ebi Adijja.

Imam Šafija je rekao: Obavijestio nas je Seid ibn Salim el-Kaddah, od Ibn Džurejdža, od Jahje ibn Ubejda, oslobođenika Es-Saiba, od njegovog oca, od Abdullaha ibn Es-Saiba, da je čuo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kako između jemenskog ugla i Crnog ugla govori: „Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!“ Isto tako prenosi Sufjan od Ibn Džurejdža. Ibn Madže prenosi sličan hadis od Ebu Hurejre, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. U njegovom lancu prenosilaca ima slabosti, a Allah najbolje zna.

Ibn Merdevejh je rekao: Prenio nam je Abdul-Baki, njemu Ahmed ibn el-Kasim ibn Mesavir, njemu Seid ibn Sulejman, njemu Ibrahim ibn Sulejman, od Abdullaha ibn Hurmuzа, od Mudžahida, od Ibn Abbasa, koji je rekao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Kada god bih prošao pored ugla Kabe, vidio bih na njemu meleka koji govori: ‘Amin.’ Zato, kada vi prođete pored njega, recite: ‘Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!’“ Enes bi, kada je htio uputiti dovu, učio ovu dovu, a kada je želio uputiti neku drugu dovu, u nju bi je uključio. Prenio nam je i Abdullah ibn Bekr es-Sehmi, njemu Humejd.

Tefsir el-Begavija

„A ima i onih koji govore: ‘Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!’“ To se odnosi na vjernike. Učenjaci su se razišli u tumačenju dvaju dobara. Alija ibn Ebi Talib, radijallahu anhu, rekao je: „Dobro na dunjaluku jeste čestita supruga, a dobro na Ahiretu jeste Džennet.“

Obavijestio nas je Ebul-Kasim Abdullah ibn Muhammed el-Hanefi: prenio nam je Ebul-Hasan Muhammed ibn Ja‘kub et-Tusi, njemu Ebu Bekr Ahmed ibn Jusuf ibn Hallad, njemu el-Haris ibn Ebi Usama, njemu Ebu Abdurrahman el-Mukri, njemu Hajva i Ibn Lehi‘a, koji su kazali: obavijestio nas je Šurahbil ibn Šerik, koji je čuo Ebu Abdurrahmana el-Hublija kako prenosi od Abdullaha ibn Amra ibn el-Asa, radijallahu anhuma, od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Dunjaluk je sav užitak, a najbolji dunjalučki užitak je čestita žena.“

El-Hasan je rekao: „Dobro na dunjaluku jeste znanje i ibadet, a dobro na Ahiretu jeste Džennet.“ Es-Suddi i Ibn Hibban rekli su: „Dobro na dunjaluku jeste halal opskrba i dobro djelo, a dobro na Ahiretu jeste oprost i nagrada.“

Obavijestio nas je Ebu Bekr ibn Muhammed ibn Abdullah ibn Ebi Tevbe: prenio nam je Ebu Tahir Muhammed ibn Ahmed ibn el-Haris, njemu Ebul-Hasan Muhammed ibn Ja‘kub el-Kisa’i, njemu Abdullah ibn Mahmud, njemu Ibrahim ibn Abdullah el-Hallal, njemu Abdullah ibn el-Mubarek, od Jahje ibn Ejjuba, koji mi je prenio od Ubejdullaha ibn Zehra, od Alija ibn Jezida, od Kasima Ebu Abdurrahmana, od Ebu Umame, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je rekao: „Najzavidniji od mojih štićenika u mojim očima jeste vjernik skromnog imetka, koji mnogo klanja, lijepo robuje svome Gospodaru i pokorava Mu se u tajnosti.

Neprimjetan je među ljudima i ne upire se prstom u njega. Opskrba mu je dovoljna, pa je strpljiv u tome.“ Zatim je protresao ruku i rekao: „Rano mu je došao smrtni čas, malo je onih koji će za njim plakati i malo je onoga što će ostaviti u nasljedstvo.“

Katada je rekao: „Dobro na dunjaluku jeste zdravlje, a dobro na Ahiretu jeste zdravlje.“ Avf je rekao o ovom ajetu: „Kome Allah podari islam, Kur’an, porodicu i imetak, tome je dato dobro na dunjaluku i na Ahiretu.“

Obavijestio nas je šejh Ebul-Kasim Abdullah ibn Ali el-Kerkani et-Tusi: prenio nam je Ebu Tahir Muhammed ibn Mahmeš ez-Zijadi, njemu Ebul-Fadl Abdus ibn el-Husejn ibn Mensur es-Semmasar, njemu Ebu Hatim Muhammed ibn Idris el-Hanzali er-Razi, njemu Muhammed ibn Abdullah el-Ensari, od Humejda et-Tavila, od Sabita el-Bunanija, od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, koji je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio je čovjeka koji je postao poput ptića, pa ga je upitao: ‘Jesi li molio Allaha za nešto ili si Ga za nešto zamolio?’

Čovjek je odgovorio: ‘Allahov Poslaniče, govorio sam: Allahu, kaznu kojom bi me kaznio na Ahiretu podari mi već na dunjaluku.’ On je rekao: ‘Slavljen neka je Allah! Tada to ne bi mogao podnijeti. Zašto nisi rekao: Allahu, Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!’“

Obavijestio nas je Ebul-Hasan Muhammed ibn Muhammed es-Serhasi: prenio nam je Ebul-Hasan Ahmed ibn Muhammed ibn Ebi Ishak el-Hadždžadži, njemu Ebul-Abbas Muhammed ibn Abdurrahman ed-Daguli, njemu Muhammed ibn Miškan, njemu Ebu Davud, njemu Šu‘be, od Sabita, od Enesa, koji je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, često je govorio: ‘Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!’“

Obavijestio nas je Abdul-Vehhab ibn Muhammed el-Kisa’i: prenio nam je Abdul-Aziz ibn Ahmed el-Hallal, njemu Ebul-Abbas el-Esam, njemu Er-Rebi‘ ibn Sulejman, njemu Eš-Šafi‘i, njemu Seid ibn Salim el-Kaddah, od Ibn Džurejdža, od Jahje ibn Ubejda, oslobođenika Es-Saiba, od njegovog oca Abdullaha ibn Es-Saiba, koji je čuo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kako između ugla Benu Džumeh i Crnog ugla govori: „Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!“